Snimak centralnog regiona Mlečnog puta otkriva složenu mrežu gasovitih filamenata. Dobijen pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), ovaj jedinstveni skup podataka omogućiće istraživanje života zvezda u najekstremnijem regionu naše galaksije, u neposrednoj blizini supermasivne crne rupe u njenom središtu.

LaboratorijaMB 2

To je mesto ekstrema, do sada nevidljivo našim očima, ali sada otkriveno u izvanrednim detaljima”, kaže Ešli Barns, astronomkinja Evropske južne opservatorije (ESO) iz Nemačke i članica tima koji je prikupio nove podatke.

Region se prostire na više od 650 svetlosnih godina i sadrži guste oblake hladnog gasa i prašine iz kojih se formiraju zvezde, a koji okružuju supermasivnu crnu rupu u centru naše galaksije. „To je jedino galaktičko jezgro dovoljno blizu Zemlji da ga možemo detaljno proučavati”, ističe Barns. Ovaj skup podataka prikazuje Centralnu molekularnu zonu (CMZ) kao nikada ranije, od gasnih struktura širokih desetine svetlosnih godina, do sitnih oblaka gasa u neposrednoj blizini pojedinačnih zvezda.

Gas koji ACES (ALMA CMZ Exploration Survey) posebno proučava jeste hladni molekularni gas. Istraživanje razotkriva izuzetno složenu hemiju CMZ-a, otkrivajući desetine različitih molekula, od jednostavnih, poput silicijum-monoksida, do složenijih organskih jedinjenja kao što su metanol, aceton i etanol.

LaboratorijaMB 1

Hladni molekularni gas teče duž filamenata, hraneći zbijene grudve materije iz kojih se rađaju zvezde. Dok je ovaj proces dobro proučen na periferiji Mlečnog puta, u njegovom centralnom regionu uslovi su znatno ekstremniji. „CMZ je dom nekih od najmasivnijih zvezda u našoj galaksiji. Mnoge od njih žive kratko i završavaju život u snažnim eksplozijama supernova, pa čak i hipernova”, kaže Stiv Longmor, profesor astrofizike na Univerzitetu Liverpul Džon Murs i vođa projekta ACES.

Uz pomoć ACES-a, astronomi se nadaju da će bolje razumeti kako ovi ekstremni fenomeni utiču na rađanje zvezda i da li postojeće teorije o formiranju zvezda važe i u ovakvim uslovima.

Proučavanjem nastanka zvezda u CMZ-u možemo dobiti jasniju sliku o tome kako su galaksije rasle i evoluirale”, dodaje Longmor. „Verujemo da ovaj region deli mnoge karakteristike sa galaksijama u ranom Univerzumu, u kojima su se zvezde formirale u haotičnim i ekstremnim okruženjima.”

Ovo je prvi put da je ALMA skenirala ovako veliko područje. Mozaik dobijen spajanjem brojnih pojedinačnih posmatranja proteže se na nebu u dužini koja odgovara širini tri puna Meseca postavljena jedan pored drugog.

Očekivali smo visok nivo detalja prilikom osmišljavanja istraživanja, ali smo bili iznenađeni složenošću i bogatstvom struktura otkrivenih u konačnom mozaiku”, kaže Katarina Imer, astronomkinja ALMA i članica projekta. Rezultati istraživanja ACES predstavljeni su u pet naučnih radova prihvaćenih za objavljivanje u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, dok je šesti rad u završnoj fazi recenzije.

Predstojeća nadogradnja širokopojasne osetljivosti ALMA-e, u kombinaciji sa ESO-ovim izuzetno velikim teleskopom, uskoro će nam omogućiti da prodremo još dublje u ovaj region, razlučujući finije strukture, prateći složeniju hemiju i istražujući međusobne interakcije zvezda, gasa i crnih rupa sa do sada neviđenom jasnoćom”,zaključuje Barns. „U mnogo čemu, ovo je tek početak.

Izvor: ESO

 

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret